Izlaganja

  1. Vukoja, Vida. 2014. The Corpus of the Croatian Church Slavonic Texts and the Current State of Affairs Concerning the Dictionary of the Croatian Redaction of Church Slavonic Compiling. Proceedings of the XVI EURALEX International Congress: The User in Focus. 15–19 July 2014, Bolzano/Bozen. Andrea Abel, Chiara Vettori and Natascia Ralli (Eds.). 1221–1235. (postupan tekst dostupan na: http://www.euralex.org/elx_proceedings/Euralex2014/euralex_2014_096_p_1221.pdf)

    Summary

    Croatian Church Slavonic is a literary, bookish idiom used in Croatia from the XI/XII until the XVII c. based on Old Church Slavonic, an idiom created by Sts. Cyril and Methodius, and shaped by the Croatian vernacular.

    The Croatian Church Slavonic corpus consists of the texts excerpted from 11 breviaries, 4 missals, 3 psalters, 3 rituals, 15 miscellanies. It also incorporates all the 26 fragments dated from the period up to and including the XIII c. and several auxiliary sources. The corpus was created over a period of thirty years (from 1959 to the early 1990s) at the Old Church Slavonic Institute in Zagreb. It is a historical, referential, representative paper card-file of excerpts. It is also a parallel corpus, as it contains Latin and Greek parallel texts, those that were identified as closest to the actual source texts for the translational Croatian Church Slavonic texts.

    The Dictionary of the Croatian Redaction of Church Slavonic has been compiled on the basis of the Croatian Church Slavonic corpus. The fascicles of the Dictionary have been published since 1991. So far, fascicles 1 (1991)–19 (2012), with the dictionary articles A–ŽRЬTVA (according to the Old Cyrillic alphabet) have been printed.

  2. Vukoja, Vida. 2014. Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije u kontekstu crkvenoslavenske leksikografije. Šesti hrvatski slavistički kongres. Vukovar – Vinkovci, 10.–13. rujna 2014. Knjižica sažetaka. Vinkovci – Vukovar – Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 45–46.

    Sažetak

    Od 1991. Staroslavenski institut u Zagrebu objavljuje Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Riječ je o povijesnome, višesveščanome, referentnome rječniku hrvatskoga crkvenoslavenskoga jezika koji se izrađuje na osnovi usporednoga korpusa hrvatskih crkvenoslavenskih spomenika (s grčkim i latinskim usporednim tekstovima kadgod su utvrđeni) iz razdoblja XI/XII.–XVI. stoljeća.

    U više nacionalnih slavističkih leksikografija izrađuju se rječnici crkvenoslavenskih idioma. Intenzitetom se rada u području crkvenoslavenskih idioma ističu češka i bugarska paleoslavistička leksikografska zajednica. No, tu su i izrađivači rječnika makedonskoga crkvenoslavenskoga jezika, a više su ili manje uspješni pokušaji izrade rječnika crkvenoslavenskih idioma zabilježeni i u drugim zemljama (Ukrajini, Srbiji). Valja razlikovati ona leksikografska djela koja su usmjerena na kanonske, starocrkvenoslavenske tekstove od onih koja su usmjerena na crkvenoslavenske jezične sustave specifične za pojedine slavenske narode. Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije pripada drugoj navedenoj skupini, odnosi se na tekstove koji pripadaju hrvatskome crkvenoslavenskome jezičnome sustavu.

    U izlaganju se iznose podaci o svojstvima Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, njegove izrade, kao i korpusa na osnovi kojega se izrađuje te se oni uspoređuju sa svojstvima drugih, važnijih među paleoslavističkim leksikografskim pothvatima (računalnim i papirnim korpusima) i izdanjima, na osnovi kojih se može bolje razumjeti mjesto i značaj Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije i njegova korpusa u cjelokupnoj paleoslavističkoj leksikografiji.

  3. Vela, Jozo. 2014. Čestica že u hrvatskoglagoljskim tektovima. Šesti hrvatski slavistički kongres. Vukovar – Vinkovci, 10.–13. rujna 2014. Knjižica sažetaka. Vinkovci – Vukovar – Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 41.

    Sažetak

    Čestica je že jedna od najčešće upotrebljavanih i jedna od najprepoznatljivijih riječi u tekstovima pisanima hrvatskom redakcijom crkvenoslavenskoga jezika. Obično se pojavljuje kao pojačajna ili kao adjunktivna čestica širokoga značenjskoga raspona: od sastavnoga do suprotnoga, i od zaključnoga do objasnidbeno-uzročnoga, te je kao takva svoju funkciju katkad razvila i u samostalan veznik. Također, ju jednako učestalo nalazimo i kao navezak uz različite druge riječi, a u nekima od tih upotreba konkurira joj hrvatsko -r(e). U izlaganju će se počevši od etimologije i stanja u starocrkvenoslavenskome, hrvatskome crkvenoslavenskome i suvremenim slavenskim jezicima nastojati osvijetliti izvorno značenje hrvatskoglagoljske čestice že. Prikazat će se njena upotreba i značenja u hrvatskome crkvenoslavenskome te utvrditi grčki i latinski prijevodni ekvivalenti. Na koncu će se problematizirati i njen mogući sociolingvistički status u hrvatskoglagoljskim tekstovima.

  4. Kovačević, Ana. 2014. (u suatorstvu sa Zrinkom Kolaković, Institut für Slawistik, Universität Regensburg) Između pragmatike i gramatike: izbor aspekta u oblikovanju imperativa. Šesti hrvatski slavistički kongres. Vukovar – Vinkovci, 10.–13. rujna 2014. Knjižica sažetaka. Vinkovci – Vukovar – Zagreb: Hrvatsko filološko društvo. 94–95.

    Sažetak

    Za istraživanje odnosa gramatike i pragmatike poslužit će Lehmannova (2009) formalno-fuknkcionalna teorija slavenskoga aspekta, dok će usporedba stanja u slavenskim jezicima počivati na Dickeyjevoj (2000) teoriji o istočno-zapadnoj aspektnoj izoglosi.

    Aspektološki radovi o pragmatici izbora aspekta u ruskome imperativu, odnosno njegovu ljubaznomu ili neljubaznomu tonu, ovisno o uporabljenomu aspektu, pišu se već desetljećima. U hrvatskim se pak gramatikama uglavnom napominje da se zabrana češće izriče imperfektivnim nego perfektivnim, dok se zapovijed izriče podjednako i svršenim i nesvršenim glagolima (Barić i dr. 1997: 226). Podatci o tome kakve implikacije može izazvati izbor jednoga ili drugoga aspekta u hrvatskome imperativu, mogu se naći tek usputno, u radovima koji nisu posvećeni isključivo toj temi. Riđanović (1976), primjerice, u svojemu komparativnome sinkronijskome radu o aspektu ističe kako u slučajevima kada je dodana emocionalna nijansa, perfektivni glagoli u hrvatskome bivaju zamijenjeni imperfektivnima što i oprimjeruje:„Gubi se odavdje!“

    Izlaganjem se pokušava odgovoriti na sljedeća ključna pitanja: 1) kakvo značenje ima imperativ α glagola (npr. doći, pomoći, otvoriti) 2) kakvo značenje ima imperativ β glagola (npr. dolaziti, pomagati, otvarati) 3) kakvo značenje ima uporaba imperativa difuznih glagola i njihovih parova (po/jesti, na/pisati, pro/čitati) 4) u kakvomu su odnosu imperativ i negacija 5) zatečeno stanje u suvremenomu hrvatskomu jeziku usporedit će se s povijesnim idiomima hrvatskoga jezika od samih početaka pismenosti.

    Podatci se temelje na iščitavanju gramatičkih priručnika i dostupne aspektološke literature, te na pretraživanju računalnoga korpusa hrvatskoga jezika i proučavanju tekstova iz srednjega vijeka.

  5. Kovačević, Ana. 2016. Negative concord varieties in early Slavic: The case of Croatian Church Slavonic. SLE 2015 – 48th Annual Meeting. Leiden (Nizozemska), 2.–5. rujna 2015.

    Summary

    Whereas the phenomenon of negative concord (NC) is widely recognized in contemporary Slavic languages, the same is not the case with historical stages of particular Slavic idioms. In order to explore early Slavic NC, Croatian Church Slavonic (CCS) has been investigated. It is a language based on Old Church Slavonic (OCS) and created by strong influence of the Croatian vernacular, used as literary language from the end of XI. c. until 1561. Written in Glagolitic script, the CCS texts are mostly direct translations from Latin (less often Italian or Czech) or indirect translations (through OCS heritage) from Greek (Mihaljević, Reinhart 2005).

    This investigation is carried out in the framework of the basic linguistic theory (Dryer 2006). The data were provided from the referential CCS corpus containing Latin and Greek source texts alligned to respective CCS translations and containing 62 CCS sources, both manuscripts and incunabula (Nazor 2000). The corpus has shown to be reliable basis for wide range of linguistic investigations (Vukoja 2012).

    The aim of this paper is to detect the range of the NC phenomena in CCS. In the most familiar variety of NC, the NC proper, the presence of the negative marker ne is optional in CCS when n-words are placed before the verb, e. g. nikomu (ne) sudiste (Reinhart 1993, Kovačević 2013). In this respect CCS agrees with OCS, but differs from contemporary Croatian. However, it has turned out that NC proper is not the only NC variety in CCS. Owing to the fact that the vast majority of CCS texts were translated from Latin (which is a well-known non-NC language) or were adjusted to correspond to the Latin source texts, a whole range of different NC phenomena in CCS were detected through contrastive CCS and Latin analysis. This means not only the combination of n-words with ne, but also with ni ('neither', 'nor'), bez ('without') and neže ('than'). Furthermore, the combination of two n-words without any sentential negative marker has been attested. That feature, known as negative spread, is generally absent from contemporary Slavic languages (Giannakidou 2000) with contemporary Croatian not only lacking that, but also paratactic negation, i.e. combination of n-words with bez, construction recognized in some other contemporary Slavic languages like Czech or Polish (Zeijlstra 2004). The paper will bring some new information about these diachronic NC differences among Slavic idioms.

    Finally, the questions of language contact and syntactic borrowing are adressed. Some scholars who did not pay attention to the word-order rule have argued that the absence of the sentential negative marker in NC proper should be interpreted as Latin influence (Maretić 1910). But the thorough consideration of the NC phenomenon reveals the whole range of differences between Latin and Slavic and makes it improbable that any language can influence such a distinctive feature as negation in another language. In other words, it can only encourage some choices where choice is possible.

    References

    Dryer, Matthew S. 2006. Descriptive theories, explanatory theories, and Basic Linguistic Theory. In Felix K. Ameka, Alan Dench & Nicholas Evans, eds. Catching Language: Issues in Grammar Writing. Berlin: Mouton de Gruyter, 207–234.

    Giannakidou, Anastasia. 2000. Negative .... Concord? Natural Language and Linguistic Theory 18: 457–523.

    Kovačević, Ana. 2013. Red riječi i negacija u hrvatskome crkvenoslavenskome jeziku. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 39: 497-508.

    Mihaljević, Milan & Johannes Reinhart. 2005. The Croatian Redaction : Language and Literature. Incontri Linguistici 28: 31–82.

    Maretić, Tomo. 1910. Jezik slavonskijeh pisaca. Prilog istoričkoj gramatici hrvatskoj ili srpskoj. Rad JAZU 180: 146–233.

    Nazor, Anica. 2000. Popis izvora. In Rječnik crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije (I. svezak, a – vrêdь). Zagreb: Staroslavenski zavod Hrvatskoga filološkog instituta, XXXI–XXXVI.

    Reinhart, Johannes. 1993. Untersuchungen zur Syntax des Kroatisch-Kirchenslavischen. Das glagolitische Missale romanum. Habilitationsschrift zur Erlangung der Lehrbefugnis an der Universität Wien. Wien: Universität Wien.

    Vukoja, Vida. 2012. O korpusu Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije i njegovu odnosu prema korpusima hrvatskoga jezika. Filologija 59: 207–229.

    Zeijlstra, Hedzer Hugo. 2004. Sentential Negation and Negative Concord. Utrecht: LOT.

    CCS corpus. Available as paper card-file at the Old Church Slavonic Institute, Zagreb (Croatia).

  6. Kovačević, Ana. 2016. Duplex negatio negat in Croatian (Church Slavonic): a historical and cross-linguistic perspective. (Linguistisches Forum an der Universität Regensburg, 18. 05. 2016). Regensburg: Universität Regensburg. Pozvano predavanje.

  7. Klenovar, Marija, Ana Kovačević i Jozo Vela. 2016. Istraživački izazovi obrade Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije. Crkvenoslavenska i hrvatska povijesna leksikografija, Međunarodni znanstveno-stručni skup, Zagreb, 29. lipnja – 1. srpnja 2016., Knjižica sažetaka. Zagreb: Staroslavenski institut. 37–38.

    Sažetak

    Rječnički članak Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije sadrži četiri pisma (uglata glagoljica, stara ćirilica, grčki alfabet i latinica) i pet jezičnih idioma (hrvatski crkvenoslavenski, hrvatski, engleski, starogrčki i latinski). Sadržaj se rječničkoga članka strukturirano sintetizira na osnovi raščlambe primjera leme iz korpusa koji je stvoren u Staroslavenskome institutu ponajprije zbog sastavljanja navedenoga rječnika. Korpus je referentan i usporedan, tj. donosi prepoznate starogrčke i latinske usporedne tekstove uz hrvatske crkvenoslavenske prijevode. Ako primjer leme dolazi iz teksta koji ima više hrvatskoglagoljskih inačica, navode se svi njezini potvrđeni oblici, a uz to – kadgod postoje – i starogrčka i(li) latinska usporednica. Teži se iscrpnome leksikografskome prikazu semantičkoga i gramatičkoga identiteta hrvatske crkvenoslavenske le­me. Kada se drži potrebnim, donose se enciklopedijski ili gramatički podatci (latinskim jezikom), a kada god je moguće, bilježe se upute na bliskoznačne i istoznačne leme.

    Budući da je korisnik Rječnika lišen informacije o leksikografskom radu koji prethodi objavljenom članku, sveščiću i svesku, u izlaganju će se ukratko opisati tijek i načela obrade: od uspostave natuknice (normalizacije gramatičkoga oblika) preko semantičkoga i gramatičkoga opisa te kriterija odabira primjera do posljednje obavijesti o potvrđenosti obrađene riječi u tri povijesna rječnika (Slovník jazyka staroslověnského, Miklošičev Lexicon palaeoslovenico-graece-latinum te Akademijin rječnik). Osim toga, na konkretnim će se primjerima predstaviti i problematizirati osnovne poteškoće, tj. izazovi obrade te načini njihova prevladavanja.

    Ključne riječi: hrvatski crkvenoslavenski, povijesna leksikografija, obrada, gramatička raščlamba, semantička raščlamba

  8. Turkalj, Lucija. 2016. O pretvorbi kartičnoga mjesnoga kataloga Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije u strojno čitljiv oblik. Crkvenoslavenska i hrvatska povijesna leksikografija, Međunarodni znanstveno-stručni skup, Zagreb, 29. lipnja – 1. srpnja 2016., Knjižica sažetaka. Zagreb: Staroslavenski institut. 70–71.

    Sažetak

    U izlaganju se opisuje pretvorba skeniranih slika mjesnoga kataloga korpusa Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije u strojno čitljiv oblik. Prepoznavanje rukom pisanoga teksta (ICR) provedeno je računalnim programom za automatsku obradu rukom pisanih strukturiranih obrazaca. Slike su uvezene, povezane u manje jedinice vezane kontekstom i položajem u izvoru te podudarene s pripadajućim dokumentnim definicijama koje definiraju principe identifikacije i procesiranja dokumenata i pružaju mogućnosti poput odabira skupova znakova i dodavanja rječničkih popisa. U prepoznavanju teks­tova dokumenata posebna pozornost posvećena je: glavnim obli­cima crkvenoslavenskoga teksta i crkvenoslavenskim pojavnicama, u tekstovnom i lematiziranom obliku, pisanima ćiriličnim pismom, s pri­padajućim gramatičkim oznakama i podatcima o tekstovnom mjestu, pisanima latinicom. Tekstovi grčkih i latinskih paralela i njihovi oblici riječi te podatci o njihovom mjestu, teže strojno čitljivi zbog spojenoga kurzivnoga pisanja dodani su ručno, u obliku potvrđenom u pouzdanim tiskanim ili elektronskim izdanjima. Prepoznat i provjeren strojno čitljiv tekst mjesnoga kataloga izvezen je u XML formatu, s očuvanim informacijama vezanim za strukturu i opis podataka.

    Ključne riječi: hrvatski crkvenoslavenski jezik, korpus Rječnika crkvenoslavenskoga jezika hrvatske redakcije, mjesni katalog, dohvaćanje podataka, pre­poznavanje rukom pisanoga teksta

  9. Vukoja, Vida. 2016. Demarkacija i vrednovanje pojedinih vrsta leksikografskoga rada. Crkvenoslavenska i hrvatska povijesna leksikografija, Međunarodni znanstveno-stručni skup, Zagreb, 29. lipnja – 1. srpnja 2016., Knjižica sažetaka. Zagreb: Staroslavenski institut. 73–74.

    Sažetak

    Suvremeno stanje znanosti i akademske zajednice (ponovno) otvara pi­tanje uređenja položaja tzv. akademske ili znanstvene leksikografije. Posebno je to razvidno u području stvaranja najzahtjevnijih leksikografskih djela.

    Problem se demarkacije, jedne od stalnih tema filozofije znanosti, pokazuje kao jedna od prijelomnih točaka u okviru oblikovanja sadašnjosti i budućnosti znanstvene leksikografije. Hoće li se, neka ili sva, djela te leksikografije dosljedno klasificirati kao znanstvena, stručna ili nešto treće, može imati odlučan utjecaj na to hoće li biti izrađena (za­početa i još nezapočeta) znanstvenoleksikografska djela.

    Ključne riječi: demarkacija, akademska ili znanstvena leksikografija

  10. Turkalj, Lucija; Vukoja, Vida. Converting a Paper Card-file Corpus of Croatian Church Slavonic Texts into a Machine Readable Corpus. El’Manuscript–2016. Rašytinis palikimas ir skaitmeninės technologijos: VI tarptautinė mokslinė konferencija, Vilnius, 2016 m. rugpjūčio 22–28 d. Pranešimai / ats. red. V. Baranovas, Т. Timčenko (eds.).Vilnius ; Iževskas, 2016. 170-173.

    Croatian Church Slavonic (CCS) is a major constituent of the Croatian dia­chronic language diasystem. A representative set of CCS texts (11th/12th–18th centuries) was excerpted into a parallel paper card-file corpus. Recently, it has been converted into machine-readable and -searchable data by docu­ment-capture and data-extraction software which, due to its adaptability, proved to be a convenient tool for managing the 3 languages, 4 scripts, and circa 20 handwriting styles in the corpus.

    Key words: Croatian Church Slavonic; lexicography; paper card-file; data capture; intelligent character recognition (ICR)

    Hrvatski crkvenoslavenski (HCS) glavna je sastavnica hrvatskog dijakronijskog jezičnog dijasustava. Reprezentativni skup HCS tekstova (11. / 12.-18. stoljeće) bio je ekscerpiran kao mjesna kartoteka. Nedavno je pretvoren u strojno čitljive i pretražive podatke pomoću softvera za automatsko dohvaćanje i ekstrakciju podataka koji se, zbog svoje prilagodljivosti pokazao prikladnim alatom za rad s 3 jezika, 4 pisma i oko 20 stilova rukopisa u korpusu.

    Ključne riječi: hrvatski crkvenoslavenski; leksikografija; kartični katalog; dohvaćanje podataka; inteligentno prepoznavanje znakova (ICR)

telefon: +385 1 2220025
e-mail: vida.vukoja@stin.hr